Lažna vijest kao oblik manipulacije putem digitalnih medija

Definicija lažne vijesti

Lažna vijest je medijski izvještaj koji sadrži informacije koje nisu tačne odnosno informacije koje ne odgovaraju činjeničnom stanju. Treba napraviti distinkciju između lažnog izvještaja i greške u izvještaju. Za razliku od greške u izvještaju, lažna vijest je svjesno plasirana dezinformacija.

Šta je lažna vijest

Prema Collins Dictionary-ju lažna vijest je “pogrešna, često senzacionalistička informacija, koja se širi pod krinkom novinskog izveštavanja”. Upotreba ovog termina porasla je za 365%, a kao glavni razlog Collins Dictionary navodi predizbornu kampanju Donalda Trumpa.

Iz perspektive čitaoca, razlika između objavljivanja i prenošenja lažnih vijesti nije značajna, jer se svakako radi o medijskom izvještaju koji sadrži neistinite informacije. No, prenošenje lažne vijesti nekada može biti opasnije od samog izmišljanja istih – ukoliko lažnu vijest objavi anonimni i slabo čtan portal, ali je prenese dobro poznat medij koji ima veću kredibilnost i broj čitalaca, njeni se negativni efekti pojačavaju. Posebno poguban efekat na kredibilnost medija u cjelini ima pojava širenja lažnih vijesti i drugih oblika dezinformacija od strane profesionalnih novinskih agencija.

Posljedice lažnih vijesti ukoliko ih proizvedu novinske agencije sa kredibilitetom

S obzirom da medijske kuće plaćaju njihove servise, od agencija očekuju provjerene i tačne informacije, te se agencijske vijesti gotovo uvijek prenose bez dodatnih provjera. S obzirom da se agencijske vijesti slabo ili nimalo ne provjeravaju, ukoliko agencija objavi lažnu vijest, ona će se raširiti mnogo brže i imaće veći domet nego objava takve vijesti na anonimnim online portalima, koje medijski profesionalci svakako ne smatraju kredibilnim izvorom informacija.

Primjer javne novinske agencije “SRNA”

Jedan takav primjer nalazimo u članku javne novinske agencije “SRNA”, koja je prenijela članak objavljen na portalu “Balkans Press” – koji je potpuno anoniman i ne sadrži nikakve podatke o redakciji ili vlasništvu portala.  Nakon što ga je objavila javna novinska agencija, odatle ga je preuzelo dvadesetak drugih medija, te je izmišljena izjava Noama Chomskog dobila značajno veću vidljivost i došla do mnogo većeg broja ljudi nego kada je prvi put objavljena.

Glavni razlozi za nastajanje lažnih vijesti

Prvi motiv za stvaranje i širenje lažnih vijesti može biti namjera da se oblikuje mišljenje čitatelja o određenoj temi i o njoj stvori pogrešna percepcija u javnosti. Razlozi za to mogu biti politički, ideološki ili ekonomski. Ovakve lažne vijesti često se preklapaju sa drugim oblicima medijskih manipulacija, kao što su teorije zavjere i pristrasno izvještavanje. Kada se nađu na stranicama etabliranih medija – ili, što je posebno opasno, novinskih agencija – velika je šansa da se radi upravo o motivu promocije određene političke agende, to jest formiranja mišljenja javnosti o određenoj temi putem plasiranja netačnih informacija.

Također, jedan od motiva za kreiranje lažnih vijesti jeste stvaranje napetih situacija koje će izazvati emotivnu reakciju kod čitatelja, a takve su, po pravilu, sve teme koje imaju veze sa ratom, vojskom i nasiljem. Takav je primjer “vijesti” da Turska šalje nove tenkove u BiH. Provjera informacije je pokazala da proizvodnja tenkova o kojima je riječ zapravo nije ni počela, te da sam “dogovor” o isporučivanju tenkova Bosni i Hercegovini uopšte ne postoji.
Analizu ove vijesti možete pogledati na ovom linku.

Drugi motiv je profit: izmišljanje spektakularnih “vijesti” jedna je od taktika za privlačenje čitatelja i podizanje virtuelnog “tiraža” portala koji objavljuju ovakve vijesti. Ekskluzivan medijski sadržaj koji niko drugi nema može donijeti više posjeta stranici koja ga je objavila, čime se povećava i prihod od oglasa na toj stranici. No, i političke lažne vijesti mogu poslužiti za ostvarivanje profita, te se ne može uvijek jasno utvrditi koji motiv stoji iza njihovog kreiranja i širenja.

Kako prepoznati lažnu vijest?

Lažne vijesti se pojavljuju u različitim formatima – od vizuelnih, koji uključuju manipulaciju fotografija i video snimaka, ili njihovo pogrešno predstavljanje; preko izmišljanja događaja koji se nisu nikada odigrali, do izmišljanja izjava ili aktivnosti javnih ličnosti. Nekada se ne izmišljaju samo izjave, već čak i osobe čije se navodne riječi prenose, što je posebno raširen oblik manipulacije u rubrikama kao što su “pisma čitalaca” ili ulične ankete – za koje se ispostavi da nikada nisu provedene.

Lažne vijesti se često izmišljaju i o temama koje su neutralne u smislu vrijednosnih stavova, ali imaju jaku senzacionalističku komponentu – ovakve teme podrazumijevaju neobične i nevjerovatne pojave i događaje, koji su samim tim zanimljivi i privlačni čitateljima/kama. Lažne vijesti koje nastaju sa motivom privlačenja čitatelja/ki na stranicu često sadrže i elemente klikbejta, teorija zavjere, pseudonauke i sličnih medijskih manipulacija.

Preuzeto i dorađeno sa: raskrinkavanje.ba