Govor mržnje u online prostoru u Bosni i Hercegovini

Lamija Silajdžić

Sloboda izražavanja je kao temeljno ljudsko pravo zagarantovana brojnim međunarodnim i domaćim aktima – zakonima, kodeksima, deklaracijama. Dakako da pravo na slobodu izražavanja ima svoje granice, a one počinju onda kada pravo da slobodno govorimo ugrožava drugog čovjeka. Govor mržnje prisutan je dugo u javnom prostoru, a naročitu ekspanziju doživio je napretkom tehnologija i demokratiziranjem komuniciranja u online prostoru. Skriveni iza pseudonima i nadimaka, korisnici online medija i društvenih mreža često zaboravljaju da je javno širenje govora mržnje krivično djelo. Iako ne jedini odgovorni, mediji kao emancipatori društva imaju veoma važnu ulogu u opismenjavanju javnosti i suzbijanju govora mržnje u online prostoru.

Govor mržnje – teorija i legislativa

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, donesena 1948. godine, u članu 19. naglašava da “svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obavještenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.” (Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, 1948). Sloboda izražavanja garantovana je i drugim međunarodnim aktima – zakonima i kodeksima. Međutim, postavlja se pitanje da li je ovo pravo apsolutno? Gdje i kako napraviti granicu između slobode izražavanja i govora mržnje? Marin Bukvić i Ana Vargek slikovito pojašnjavaju i citiraju filozofa Zechariaha Chafeea, koji je kazao: “Moje pravo da vitlam šakom prestaje tamo gdje počinje nečiji nos.” (Bukvić, Vargek, 2008:131) U najkraćem, govor mržnje počinje onda kada naša sloboda izražavanja plasira misli i ideje koje nanose štetu drugom čovjeku i ugrožavaju njegov lični integritet.

Ministarski odbor Vijeća Evrope je u Preporuci No.R iz 1997. godine definisao govor mržnje kao “sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog porijekla.”[1]

U članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama se navodi: 1. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu posjedovanja sopstvenog mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne sprečava države da zahtijevaju dozvole za rad televizijskih, radio i bioskopskih preduzeća. 2. Pošto korištenje ovih sloboda povlači za sobom dužnosti i odgovornosti, ono se može podvrgnuti formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, radi sprečavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprečavanja otkrivanja obavještenja dobijenih u povjerenju, ili radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

Za utvrđivanje šta jeste a šta nije govor mržnje, relevantni autori ističu da praksa Evropskog suda za ljudska prava predstavlja neprocjenjiv izvor informacija. Pri odlučivanju, Evropski sud za ljudska prava analizira: svrhu govora, sadržaj govora i kontekst.

Problem širenja govora mržnje postao je aktuelniji razvojem novih tehnologija i ekspanzijom interneta i društvenih medija. Shvaćen kao najdemokratičniji medij, internet je postao mjesto gdje se često zaboravlja da uz prava idu i odgovonosti. Đorđe Obradović internet naziva Divljim Zapadom, zato što “na tim nepreglednim prostranstvima i bespućima vlada zakon jačega. Skriveni anonimnošću i lažnim imenima ili zaporkama, pojedinci pokazuju niske strasti i vrijeđaju druge zbog njihove rase, vjere, narodnosti, političkih uvjerenja, svjetonazora, stoga što pripadaju manjinskim skupinama (ne samo u etničkom, nego općem smislu) ili samo zato što misle drukčije.” (Obradović; 2006:304)

 U Okvirnoj odluci o borbi protiv rasizma i ksenofobije, koju je Evropska komisija donijela 2008. godine[2], navodi se da je javno poticanje na nasilje ili mržnju protiv člana ili grupe osoba na osnovu rase, boje kože, vjeroispovijesti, porijekla, nacionalne ili etničke pripadnosti – krivično djelo. Ovako definisan govor mržnje kažnjiv je i kada se pojavljuje na internetu. S tim u vezi, Evropska komisija i 4 velika preduzeća – Facebook, Microsoft, Twitter i YouTube su 2016. godine predstavili „Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu”. U saopštenju EK iz februara 2019. godine navedeno je da ova inicijativa Evropske komisije donosi dobre rezultate, te da “informatička poduzeća sada u roku od 24 sata provjere 89 % označenog sadržaja, a uklone 72 % sadržaja koji se smatra nezakonitim govorom mržnje. To je bitno više nego 2016., kad je Kodeks tek uveden i kad su ti postoci iznosili samo 40 % odnosno 28 %.”[3]  Kodeksu su se 2018. godine odlučila priključiti još četiri preduzeća: Google+, Instagram, Snapchat i Dailymotion. Evropska komisija je 2017. i 2018. godine također donijela “Komunikaciju o postupcima za prijavu i uklanjanje nezakonitog sadržaja s interneta sa smjernicama namijenjenima platformama” i “Preporuku o mjerama za suzbijanje nezakonitih internetskih sadržaja”, što predstavlja značajan temelj za suzbijanje govora mržnje u online prostoru.

Krivično djelo javnog izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti propisano je u 4 krivična zakona u Bosni i Hercegovini – KZ BiH član 145a, KZ FBiH član 163., KZ BD član 160. i KZ RS član 390. (Kreho, 2013) Državni i entitetski parlamenti u Bosni i Hercegovini su krajem 2016. godine usvojili Deklaraciju o osudi govora mržnje, u kojoj stoji da: “pozivamo medije da se sveobuhvatno, interdisciplinarno i interaktivno bore protiv govora mržnje te da, svjesni svoje javne uloge i uticaja na javnost, maksimalno kontroliraju svoj sadržaj i onemoguće slučajeve zloupotrebe svog medijskog prostora za plasiranje govora mržnje, kao i da daju svoj doprinos u upoznavanju javnosti o tome šta je govor mržnje i kako se sankcionira; posebno ukazujemo na rastući problem zloupotrebe interneta u svrhu širenja govora mržnje;” (Deklaracija o osudi govora mržnje, 2016) Govor mržnje tretira se i u Kodeksu za štampu i online medije (VZS BiH) i Kodeksu o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija (RAK BiH).

Govor mržnje u online prostoru u Bosni i Hercegovini

U aprilu ove godine (2019.) na najposjećenijem informativnom web portalu u BiH – Klix.ba, objavljena je vijest da su 3 osobe uhapšene (na području Sarajeva i Tuzle) zbog govora mržnje, odnosno zbog krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti, a koji su počinile zloupotrebom mogućnosti komentarisanja vijesti na ovom portalu – anonimno iznoseći uvrede na vjerskoj, nacionalnoj i drugim osnovama, kao i prijetnje trećim osobama pod svojim pseudonimima. U tekstu se dalje navodi da se na ovom portalu (Klix.ba) dnevno objavi i do 10 hiljada komentara posjetilaca. “Iako su pravila o pisanju komentara svi korisnici prihvatili prilikom registracije i mogu se pročitati i uz svaku vijest, mnogi čitatelji zloupotrebljavaju ovu mogućnost ne shvatajući da se radi o krivičnom djelu. Klix.ba garantuje anonimnost svim korisnicima koji pišu komentare, a ne krše pravila dobrog ponašanja, a oni korisnici koji iznose govor mržnje mogu biti procesuirani u saradnji s državnim organima.”[4] Ova vijest je pozitivan primjer saradnje medija, državnih institucija i internet provajdera na suzbijanju govora mržnje u online prostoru. Međutim, i sami autori teksta se ograđuju riječima da: “gotovo je nemoguće da naši administratori uklone sve komentare koji sadrže govor mržnje u stvarnom vremenu”, što ukazuje na to da još postoje prepreke da se govor mržnje u online prostoru suzbije u većem obimu. Podsjetimo, mediji (urednici) su dužni da uklone komentare ili trajno banuju korisnike koji šire govor mržnje. Većina portala u Bosni i Hercegovini se stoga opredjeljuje za obaveznu registraciju korisnika pri komentiranju sadržaja na portalu, ili je komentarisanje moguće samo preko Facebook profila.

Vijeće za štampu i online medije BiH je u periodu od 17. avgusta do 18. novembra 2018. godine vodilo kampanju „STOP! Govor mržnje“ koja se odnosila upravo na monitoring komentara posjetilaca online medija. Kod samo sedam medija, za period od tri mjeseca, zabilježena su čak 2.544 komentara sa neprimjerenim porukama. Sličnu kampanju Vijeće je provelo i 2014. godine, kada su u 42 online medija tokom tri mjeseca zabilježena 1.442 slučaja govora mržnje i huškanja.[6] Iz Vijeća za štampu i online medije BiH navode da je edukacija javnosti ključna, jer njihova istraživanja pokazuju da veliki broj ljudi nije svjestan da je širenje govora mržnje krivično djelo.[7]

S tim u vezi, analizirali smo sadržaje 3 najposjećenija bh. informativna web portala, kako bismo utvrdili da li i u kojoj mjeri tretiraju problem govora mržnje u online prostoru, te koliko u konačnici educiraju/opismenjuju javnost o tome. U analizu su uključene objave ovih medija u periodu 01.01.2018. – 30.04.2019. godine. Prema aktuelnim[8] podacima Alexa.com, globalnog informacionog servisa za posjećenost web stranica, najčitaniji informativni portali u BiH su: Klix.ba, Avaz.ba, Cazin.net.

Na web portalu Klix.ba u periodu 01.01.2018.-30.04.2019. se pod oznakom “govor mržnje” može pronaći 89 priča/tekstova, na web portalu Avaz.ba 100, a na portalu Cazin.net 64 priče/teksta. Napominjemo da se ove brojke odnose na ukupan broj priča u kojima se tretira bilo koji oblik govora mržnje, ne samo govor mržnje u online prostoru. Kako bi se ove brojke kontekstualizirale i iz njih izvukli zaključci, navest ćemo koliko ukupno priča/tekstova su ovi portali objavili na dan kada je pisan ovaj tekst. Web portal Klix.ba za jedan dan je objavio ukupno 62 priče/teksta, Avaz.ba 69, a Cazin.net 89. Na osnovu ovih brojki može se zaključiti da najčitaniji informativni online mediji nedovoljno izvještavaju o temama koje se tiču govora mržnje u online prostoru, naročito uzme li se u obzir ranije predstavljena analiza samoregulatora (Vijeće za štampu i online medije BiH), koja je pokazala drastični porast govora mržnje u komentarima posjetilaca online portala. Takvu poraznu statistiku trebale su svakako pratiti značajnije i zajedničke akcije medijskih kuća – online medija, na educiranju/opismenjavanju javnosti i suzbijanju govora mržnje u online prostoru.

U kvalitativnom smislu, najčitaniji informativni web portali u Bosni i Hercegovini su u svom izvještavanju pokrivali različite aspekte/segmente tematike govora mržnje: 1) priče o govoru mržnje vršilaca političkih funkcija; 2) intervjui sa stručnjacima iz oblasti komunikacija o govoru mržnje; 3) priče o govoru mržnje usmjerenom prema marginalizovanim grupama; 4) pozitivne priče o naporima za suzbijanje govora mržnje u lokalnim zajednicama; 5) saopštenja i/ili izjave relevantnih domaćih i međunarodnih institucija o slučajevima govora mržnje; 6) kolumne o slučajevima govora mržnje; 7) izvještaji ili analize nevladinog sektora i samoregulatora o govoru mržnje u online prostoru; 8) priče o evropskim i svjetskim praksama u suzbijanju govora mržnje. Ako tematiku objavljenih sadržaja svedemo na ovih 8 cjelina, vidimo da tek jednu osminu sadržaja predstavljaju priče o govoru mržnje u online prostoru, što je daleko od dovoljnog. Sa druge strane, Vijeće za štampu i online medije BiH je u toku 2018. godine zaprimilo ukupno 72 žalbe na komentare na portalima koji sadrže govor mržnje. Međutim, iz Vijeća navode da je spornih komentara u stvarnosti mnogo više – ovo su samo oni koje građani zapravo prijave, a to nije čest slučaj.[9]

Problem koji ne smijemo ignorisati

Problem govora mržnje u online prostoru itekako je prisutan u Bosni i Hercegovini i, kako navodi samoregulator za oblast online medija, ne smije se ignorisati. Šira društvena akcija je nužna kako bi se govor mržnje suzbio ili barem smanjio u online prostoru. U tu akciju, osim medija i samoregulatora, trebaju biti uključeni i politički akteri, obrazovne institucije, pravosudni sistem i nevladin sektor. Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Heregovine (YIHR BIH) je u Izvještaju “Prepoznaj govor mržnje na bh. portalima” (2018) dala ključne preporuke za urednike i administratore web portala, te za zakonodavna tijela u cilju efikasnijeg suzbijanja govora mržnje u online prostoru. Između ostalog, urednicima i administratorima web portala preporučuje se “osiguravanje prostora na portalu gdje će se posjetiocima objasniti da govor mržnje i huškačka retorika nisu sloboda govora, te da podliježu krivičnoj odgovornosti, u skladu sa krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini”. Zakonodavnim tijelima se preporučuje proširivanje zakonskog osnova u četiri krivična zakona u BiH, te donošenje posebnog zakona koji će “regulisati trenutačno stanje u online prostoru, posebno na društvenim mrežama”.[10]

Izvori:

• Borba protiv nezakonitog govora mržnje na internetu – EU-ov Kodeks postupanja osigurava brzu reakciju, dostupno na https://europa.rs/borba-protiv-nezakonitog-govora-mrznje-na-internetu-kodeks-eu-garantuje-brzu-reakciju/; pristup: 23.05.2019.
• Bukvić M., Vargek A. (2016). Manifestacija govora mržnje na društvenim mrežama – Studija slučaja Facebook. Sarajevo Social Science Review, 5, 127-148
• Framework Decision on combating certain forms and expressions of racism and xenophobia by means of criminal law, dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=LEGISSUM:l33178 ; pristup: 23.05.2019.
• Govor mržnje u komentarima: pogoršanje, dostupno na: https://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/govor-mrznje-u-komentarima-pogorsanje; pristup: 23.05.2019.
• Izvještaj „Prepoznaj govor mržnje na bh. portalima“, dostupno na: http://yihr.ba/yihr/wp-content/uploads/2018/06/Prepoznaj-govor-mr%C5%BEnje-report-YIHR-BIH-CRD.pdf; pristup: 24.05.2019.

• Kreho M. (2013). Govor mržnje u BiH: krivičnopravni okvir. BH novinari, https://bhnovinari.ba/bs/2013/01/15/govor-mrnje-u-bih-krivinopravni-okvir-minka-kreho/; pristup: 23.05.2019.

• Obradović, Đorđe (2006.), “Etika u internetskim glasilima”, Informatologija 39, Zagreb

• RECOMMENDATION No. R (97) 20, dostupno na: https://rm.coe.int/1680505d5b; pristup: 23.05.2019

• Šljivo-Grbo, A. (2009.). Mediji i demokratizacija društva. Sarajevo:Fakultet političkih nauka.

• Vijeće za štampu i online medije BiH, www.vzs.ba; pristup 20.05.2019.
• Vijeće za štampu: u suzbijanju govora mržnje neophodno uključivanje policije i tužilaštva; dostupno na: https://www.klix.ba/vijesti/bih/vijece-za-stampu-u-suzbijanju-govora-mrznje-neophodno-ukljucivanje-policije-i-tuzilastva/180907055 ; pristup: 23.05.2019.
• Za pet dana u BiH uhapšene tri osobe zbog govora mržnje na internetu; dostupno na: https://www.klix.ba/vijesti/bih/za-pet-dana-u-bih-uhapsene-tri-osobe-zbog-govora-mrznje-na-internetu/190409070 ; pristup: 23.05.2019.

---

[1] RECOMMENDATION No. R (97) 20, dostupno na: https://rm.coe.int/1680505d5b; pristup: 23.05.2019.

[2] Framework Decision on combating certain forms and expressions of racism and xenophobia by means of criminal law, dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=LEGISSUM:l33178 ; pristup: 23.05.2019.

[3] Borba protiv nezakonitog govora mržnje na internetu – EU-ov Kodeks postupanja osigurava brzu reakciju, dostupno na: file:///C:/Users/Lamija%20Silajdzic/Downloads/IP-19-805_HR.pdf; pristup: 23.05.2019.

[4] Za pet dana u BiH uhapšene tri osobe zbog govora mržnje na internetu; dostupno na: https://www.klix.ba/vijesti/bih/za-pet-dana-u-bih-uhapsene-tri-osobe-zbog-govora-mrznje-na-internetu/190409070 ; pristup: 23.05.2019.[

[6] Govor mržnje u komentarima: pogoršanje, dostupno na: https://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/govor-mrznje-u-komentarima-pogorsanje; pristup: 23.05.2019.

[7] Vijeće za štampu: u suzbijanju govora mržnje neophodno uključivanje policije i tužilaštva; dostupno na: https://www.klix.ba/vijesti/bih/vijece-za-stampu-u-suzbijanju-govora-mrznje-neophodno-ukljucivanje-policije-i-tuzilastva/180907055 ; pristup: 23.05.2019.

[8] Podaci prikupljeni na dan 23.05.2019. godine

[9] Govor mržnje u komentarima: pogoršanje; dostupno na: https://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/govor-mrznje-u-komentarima-pogorsanje; pristup: 24.05.2019.

[10] Izvještaj „Prepoznaj govor mržnje na bh. portalima“, dostupno na: http://yihr.ba/yihr/wp-content/uploads/2018/06/Prepoznaj-govor-mr%C5%BEnje-report-YIHR-BIH-CRD.pdf; pristup: 24.05.2019.